U posljednja tri teksta pišem na racionalan, teoretsko-iskustveni način o emocijama. Emocije želim približiti sebi i vama na jedan drugi način koji ima smisao u svakodnevnom iskustvu svjesnog samopromatranja. Kada tako razmišljam o emociji ljubomore i kako funkcioniramo kada smo ljubomorni, usmjeren sam na ideju koja je poznata, a to je činjenica da kada smo ljubomorni riječ je o našem strahu od gubitka. Svatko od nas za sebe može naći odgovore o kakvom je strahu riječ, i kakvog gubitka se realno ili nerealno bojimo i zbog toga osjećamo ljubomoru. Tada se mnoge naše misli, ponašanja i tjelesne posture pokreću i samim time naši se organski procesi kroz obrasce usmjeravaju na suprotstavljanje strahu od gubitka. Kao što sam rekao riječ je o strahu od gubitka, a ne o samom gubitku. Poznati primjer je odnos žena – muškarac (ili žena – žena, muškarac – muškarac) koji se prema svojem partneru ponašaju sa malo ili bez poštovanja, ali ipak osjećaju ljubomoru pri pomisli da gube partnera u odnosu na treću osobu. Dakle u ljubomori je gotovo uvijek riječ o tzv. „Trokutu“ – potrebna je treća strana na koju postajemo ljubomorni. O četvrtoj strani pisati ću kasnije.

Ponekad, ali rjeđe, možemo biti ljubomorni na prijatelje/ljice u situacijama kada se druže sa drugim prijateljima, no ljubomora se javlja u pravilu u slučajevima kada postoji određena doza intimnosti i pažnje između dvoje ljudi, pa „problem“ nastaje kada primjerice žena pokazuje više pažnje drugom muškarcu ili obrnuto. Tada su stvoreni svi preduvjeti za početak ljubomore.

Ljubomora je uglavnom usmjerena na budućnost, a ne na prošlost jer se javlja strah od gubitka, odnosno strah od potencijalne mogućnosti da bi mogli izgubiti nekoga sa kime smo intimni. Strah da bi ta osoba mogla u budućnosti biti intimna sa nekim drugim, a ne sa nama i situacija u kojoj nekome posvećuje više pažnje, može za nas biti okidač za ljubomoru. U ljubomori osim što je potreban “romantičan trokut“ u kojem postoji netko treći na koga smo ljubomorni, postoji kao što sam napomenuo i ideja Četvrte strane, a to je okolina – javno mišljenje. Ljudi se i iz tog razloga ponašaju na načine na koje se inače ne bi nikada ponašali, jer osjećaju strah da će okolina svjedočiti njihovom poniženju i gubitku časti, ako izgube intimnost sa nekim. Ukoliko se dogodi da netko sa kime smo intimni više nije intiman sa nama nego sa nekim drugim – mi smo poniženi. To je također čest osjećaj koji dolazi u paketu sa ljubomorom. Radi ljubomore dešavaju se i ubojstva među ljudima koji su bili u vezi jer osjećaj straha od gubitka „svog“ muškarca ili „svoje“ žene pokreće ljude na čin ubojstva. Ljudi su vođeni idejom posjedovanja ili imanja ekskluzivnog prava na određene količine pažnje od strane svojih partnera, što je naravno višestruko vezano uz cjelokupni društveno-biološki i psihološki kontekst u kojem žive ili su živjeli. Posebnu važnost za takav razvoj događaja ima ideja da sam nekompetentan i nesposoban biti sam. Sa „teškim“ emocijama ljudi mogu naučiti živjeti ukoliko se suočavaju sa njima i uče o sebi, bez da pokušaju izbjeći one emocije koje nisu ugodne, jer im na taj način daju veću snagu. Vrlo je važno da o tome razgovaramo otvoreno i sa prihvaćanjem. Kada čovjek ima osjećaj da ga se čuje i da ga se prihvaća sa njegovim strahom od gubitka on će i sebe lakše prihvatiti, te učiti o sebi i zajedničkom odnosu čak i u teškim trenucima.